Hrvatska glagoljica u Gornjoj Lastvi u Boki kotorskoj
hrvatska glagoljica u gornjoj lastvi u boki kotorskoj

Uvod

uDonjoj Lastvi u Boki kotorskoj, prekrasnom priobalnom mjestu blizu grada Tivta, nađeni su u župnom dvoru značajni dokumenti koji pokazuju da se u obližnjoj Gornjoj Lastvi u 18. st. pisalo hrvatskom glagoljicom. Tadašnji župnik u Gornjoj Lastvi, don Juraj Pinezić, rodom s otoka Krka, matične je knjige vodio dijelom i glagoljicom. Dokumenti su uzorno pisani vrlo lijepom, tzv. brzopisnom glagoljicom (ili glagoljičkim kurzivom).

Priložene fotografije dobio sam ljubaznošću prof. Đure Vidmarovića iz Zagreba, koji je prvu informaciju o tim rukopisima, zajedno s nekoliko fotografija, objavio u svojoj značajnoj monografiji:

Đuro Vidmarović: Prilog povijesti Hrvata Gornje i Donje Lastve, Dux Croatorum, Donja Lastva 2013.

zahvaljujem g. Vidmaroviću na ljubaznom dopuštenju da ove fotografije budu objavljene i putem Interneta. O tom je nalazu izvjestio i Radio Dux. Važnost nalaza je u tome što je Gornja Lastva jedno od vrlo rijetkih mjesta u Boki kotorskoj, u kojima je zasvjedočena nazočnost hrvatske glagoljice. Također su važni i radi poznavanja nekadašnjeg života stanovništva Boke kotorske, u ovom slučaju Gornje Lastve. Do sada se za hrvatske glagoljičke dokumente duž jadranske obale znalo najjužnije do dubrovačkog područja, tj. do Konavala (na pr. Konavoski i Župski glagoljički odlomci potječu iz 11. st.). Ovim je nalazom ta granica pomaknuta još južnije. Nije isključeno da bi se na području Boke kotorske mogli u budućnosti pojaviti i mnogo stariji hrvatski glagoljički dokumenti ili spomenici.

iz priloženih fotografija vidljivo je da je Juraj Pinezić imao iznimno lijep i kultiviran rukopis. Posebno smo istaknuli dijelove rukopisa gdje on brzopisnom glagoljicom zapisuje ime Lastve. Treba naglasiti da brzopisna glagoljica postoji samo među Hrvatima i nigdje drugdje. Dokumenata pisanih tim pismom ima na tisuće. Posebno je važan onaj dio te baštine koji se odnosi na pravne dokumente. To je znamenita Acta croatica.

Ovaj nalaz je iznimno značajan ne samo za hrvatsku kulturu, nego i za crnogorsku. Podsjetimo da je područje Boke kotorske ušlo u sastav Crne Gore tek godine 1945.

Izvorni dokumenti iz Gornje Lastve

Prvi rukopis don Jurja Pinezića

1755.
Ovdi doli ote biti upisani svi
karsti koji budu učinjeni od mene
don Jurja Pinezića iz Veje (tj. iz otoka Krka), sagdaš-
njega parokijana u Lastvi.
Jimihu posidovanje na  6. agušta u le-
to od našega zravja i spasenja kako
gore upisano (j)e.

Don Juraj Pinezić, dakle, piše da će niže biti upisani svi njegovi krštenici.


.... Don Jurja Pinezića ...


... u Lastvi

Drugi rukopis don Jurja Pinezića

1755.
Ovdi zdola ote biti upisani svi Matrimoniji ili
ženidbe ko(j)e učnjene budu pod kuru od Lastve počinjen-
ju d. Jurja Pinezića sagdašnjega parokijana.


... od Lastve ...

evo još jedan hrvatski glagoljički dokument iz Gornje Lastve, pisan uobičajenom uglastom glagoljicom. Iz rukopisa je jasno da ga je pisala druga ruka, tj. neki drugi glagoljaš, različit od Jurja Pinezića. Radi se o molitvama koje je nepoznati svećenik pisao za liturgijska čitanja. Štivo je pisano hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom. Prema osobnoj informaciji mr.sc. Grozdane Franov-Živković, ovaj rukopis je najranije s kraja 17. st., ili iz 18. st.


Otvrzi G(ospo)di ... (tj. Odbaci Gospodine)

Zahvale | zahvale

koristim prigodu zahvaliti se g. Zvonimiru Dekoviću, predsjedniku Hrvatske krovne udruge "Dux Croatorum" iz Lastve, na pregnućima oko čuvanja hrvatske kulturne baštine u Boki kotorskoj. Dobrotom g. dekovića dobili smo na dar primjerke gore spomenute monografije prof. Đure vidmarovića o povijesti Hrvata u Gornjoj i Donjoj lastvi iz 2013. Također zahvaljujem dr. Anđelku Mijatoviću na organizaciji izvrsnog studijskog izleta u boku kotorsku travnja 2013., kojom prigodom smo posjetili i Donju Lastvu. Još jednom, najljepše zahvaljujem gđi. grozdani Franov Živković, suradnici HAZU u Zadru.


Župna crkva u Donjoj Lastvi, 2013.

Grb Hrvatskog tamburaškog društva Napredak, Lastva Gornja, 1919.,
uokviren i smješten u konobi sv. Roka u Donjoj Lastvi. Hrvatski grbovi imaju zapanjujuću povijest.


- Darko Žubrinić, zagreb 2013.